Ebikozesebwa eby'okukola obujjanjabi mu buvumu
Obuvumu obutewandiikiddwa nga angioedema bujja n’obuvumu obw’omusana mu busaale, mu mukono oba omu mu bwongo era busobola okukola obuzibu mu mpisa ey’ebbeeyi. Ennyo mu ntegeka eno tusobola okuwandiika ku ngeri z’okulwanyisa, eby’obuwandiiko eby’obujjanjabi n’engeri ezisobola okukola omulimu ogw’obulamu.
Angioedema kye kitegeeza obuvumu obw’omuzadde mu lubuto lw’ebitundu by’omubiri, nga buli lwe bubeerawo omulwadde asobola okulabika ng’akyukaamu amagezi g’obuvumu mu mutwe, mu lulimi, mu mazzi g’omubiri oba mu mabega. Obuvumu buno bunnava mu bintu eby’enjawulo era bujja nateera okutunulibwa obulamu bwe bwonna, okusobola okukwatibwa ku airway. Obusobozi bw’okumanya obulamu obulamu bwetaaga okumanya ebintu ebiriko okusobola okukola omulimu guno n’okukozesa eby’okulwanyisa eby’enjawulo.
Ekitundu kino ky’ebyawandiiko kyokka kigenda mu maaso okuyamba mu kumanya era tekirina kutwalibwa nga bujanjabi. Gyebuuza omusawo omulimu ow’ekiteeso okusobola okufuna obujulizi obw’enjawulo n’okulwanyisa okw’ekiteeso ku mbeera yo.
Swelling: Kiki edema era kitegeeza kya muntu?
Edema oba swelling mu Ganda kyogera ku buvumu bw’ebitundu by’omubiri nga byogera okutangaala ku mukwano ogw’amaanyi mu fayiri. Mu angioedema, edema egenda mu bubutu bw’obusobozi bw’omubiri obusobola okuzaalibwa nga obulimu obw’akaseera akatono oba akatono ku bigere, mu lulimi, mu mazzi g’ekifuba oba mu mabega. Obuvumu eno tekyebuunka mu mafoofe g’amaanyi kubanga buva mu nsiike y’eby’enjawulo ebyafa ku histamine oba bradykinin, era kye kivaamu okuyinza okukola obuzibu ku airway era okukulembera ku emergency.
Allergy, hives ne urticaria zikyuka mutya?
Allergy ziwandiika ku mukutu gwa immune system nga zivyewo nga okumala obudde buli kiseera kino kwe kimu ku triggers. Hives (urticaria) zisobola okutambula wamu ne angioedema: hives ze buzibu obutono mu mukutu gwasooto, ate angioedema ye swelling mu bitundu ebizinji. Omuntu alina allergy ku ebyokulya, ku ddawaala, ku kitundu ky’ekikadde oba ku bintu ebyakoma mu lugagga, era oba ez’obulamu ezimu ziyinza okukola histamine okukkiriza okubuga emirimu gy’omubiri.
Histamine ne bradykinin: ensonga z’amagezi mu buvumu
Ebibiina eby’enjawulo mu mubiri biba byesigama ku kutambula kwa histamine oba bradykinin. Histamine yajja nga bw’oba ne allergy; esobola okuleeta swelling, redness ne itching. Bradykinin kino ekirala tekirina okuddamu mu ngeri y’obujjanjabi bwa allergy era kisobola okuzaala swelling mu ngeri eya hereditary angioedema oba mu ngeri ezisobola okukola ku by’obulamu by’omubiri. Okumanya engeri ezisobola okukyusa ekintu kino kyonna kyeyongera mu diagnosis era mu management ey’omuntu.
Triggers ne symptoms: ebiranga eby’okusisinkana
Triggers zinaabanga eby’okulya, ddawaala, engeri y’okukola mu mukwano gwa environment, n’okubaamu obujjanjabi obwa hereditary oba omubiri ogutaliimu kitete. Symptoms ziba nga swelling (swelling), akawungeezi k’amagezi, hives, kuluma mu mutwe oba mu lulimi, obuzibu bw’okukuba omulimu gwa mweebwa (difficulty breathing) oba obuzibu ku airway. Obulamu obusobola okulambula oba okumalirira buli mbeera; amaanyi g’ebizibu gaherekezebwa n’ekisenge ky’obuvumu, era mu case y’embeera etono emergency kyetaagisa.
Diagnosis ne management mu ddwaaliro era local services
Diagnosis eddasibwa ku kulaba eby’obufuzi, history y’omuntu, n’ebyokulabirako by’obwagazi n’okuyita mu test ez’enjawulo okutekateeka omutindo gwa histamine oba bradykinin. Management kirimu okukozesa antihistamines okuggya okusisinkana kwe histamine, steroids mu mbeera ezikazeemwa, n’okulabirirwa ku nsonga ezikuzanya. Mu mbeera ezisobola okukola omulimu gwa airway oba obutaliimu, emergency services ne intensive care zikyusibwa. Omuntu ayinza okufuna treatment mu local services oba mu disitulikiti oba eby’omutalo by’ebyobujjanjabi ebya ku ssanyu ogw’obutebeera.
Antihistamines, steroids ne emergency airway: eby’okulwanyisa
Antihistamines zisobola okuggya okutandika kw’ebintu ebyava mu histamine era ziba mu ngeri y’okuwa eby’omwoyo oba ebituufu. Steroids ziyamba mu kuteeka mu nteekateeka eza inflammation mu buvumu obulamu. Mu mbeera ezikazeemwa, epinephrine egw’omu syringe gukoleddwa mu mbeera y’anafilaxis, era kisobola okulaba ku airway byonna. Emergency airway management kijja kuba mu mbeera ezisobola okukola obuzibu obw’omuwendo ogw’amaanyi; abo abalina local services abasobola okuyamba mu mbeera eno bakola eby’okuwanguyira eby’obulamu.
Omulimo gw’okumaliriza: Obujjanjabi bwa angioedema buva ku bintu eby’enjawulo era bujja n’obuvumu bw’amaanyi obusobola okukola ku airway. Okugezaamu, okumanya triggers, okuyita mu diagnosis enkakafu, n’okukozesa antihistamines oba steroids buli kimu mu management. Mu mbeera y’ekizibu ky’obujjanjabi oba obutaliimu, kusaba emergency care ku local services kulyoonyereza. Okugeza kw’obujjanjabi okusobola okukolebwa omulamwa gw’omusawo omulimu gw’ekiteeso ku buvumu bw’omuntu.